Vrijeme međunarodnog tutorsva, 26 godina nakon rata, prošlo je.
Srpskoj ne treba strani tutor! Srpska je zrela da samostalno upravlja procesima, kaže predsjednica Srpske, Željka Cvijanović, podsjećajući da stranac u BiH dolazi pod velom “prohodnosti prema Evropskoj uniji”.
– Ne želimo da imamo bilo kakavog tutora, ni kada dolazi na način koji je proceduralno ispravan i bez prijetnji, a pogotovo na ovakav način. Mi ne želimo tutora, mi smo zrelo društvo da upravljamo procesima i želimo da radimo stvari za koje znamo da smo dobili povjerenje građana i tim građanima ćemo odgovarati, a ne visokom predstavniku – kategorična je Cvijanović.
Srpska je stabilna, opredijeljena za razvoj i mir, ali neće nestati da bi ušla u Evropsku uniju.
Nelegitimno imenovanje Kristijana Šmita razlog je zbog kojeg ga Republika Srpska neće prihvatiti, kaže srpski član i predsjedavajući Predsjedništva, Milorad Dodik.
Napominje da su Germani kroz istoriju više puta pokušali da istrijebe Srbe, a sada očekuju da će Srpska prihvatiti germanskog tutora.
– Kad nema odluke SB, kao što je nema, onda mi trebamo da se povinujemo nekima iz Evrope i Amerike, da kažemo – dovoljno što vi nama mislite dobro. Oni nama nikada nisu mislili dobro, ne misle ni ovaj put. I takvog visokog predstavnika Republika Srpska ne može da prihvati, neće da prihvati – naglasio je Dodik.
Ni u SDS-u nisu za dolazak Kristijana Šmita, ali odgovornost ne vide u glasovima ambasadora članica PIK-a, već odgovornost pripisuju onima koji se stranom tutorstvu najviše i protive.
– Dodik nije spriječio odluke Savjeta bezbjednosti, a mogao je po ovom pitanju. Slao je pisma, ali trebalo je da iskoristi svoja ovlašćenja – kaže predsjednik SDS Mirko Šarović.
A koja zakonska ovlašćenja, osim da uputi pismo Savjetu bezbjednosti, ima predsjedavajući Predsjedništva, Šarović nije precizirao.
Pravna struka je, međutim, decidna.
– Šmit nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, koji je jedini izvor legitimnog mandata visokog predstavnika, te samim tim nema ovlašćenja za obavljanje ove dužnosti – pojašnjava Siniša Karan, profesor ustavnog prava.
Tako imenovan, kaže Karan, dolazak visokog predstavnika bez pravnog utemeljenja, čini ne visokim predstavnikom, već “radnikom na crno”.
