U zajedničkoj akciji četnika i partizana ubijeno je 14, a ranjeno 10 njemačkih vojnika a Njemci su u znak odmazde izvršili strijeljanja . Adolf Hitler izdaje naređenje vojnom zapovjedniku Jugoistoka Vilhelmu Listu “da se najoštrijim mjerama za duže vrijeme uspostavi poredak”

Na današnji dan, 14. oktobra 1941. godine njemačke okupacione snage su u Kraljevu uzele prve taoce i u narednim danima su strijijeljali 2.190 žena, djece i staraca

U zajedničkoj akciji četnika i partizana ubijeno je 14, a ranjeno 10 njemačkih vojnika a Njemci su u znak odmazde izvršili strijeljanja . Adolf Hitler izdaje naređenje vojnom zapovjedniku Jugoistoka Vilhelmu Listu “da se najoštrijim mjerama za duže vrijeme uspostavi poredak”. Načelnik Vrhovne komande Njemačkih oružanih snaga Vilhelm Kajtel prosleđuje naređenje da se “kao odmazda za život jednog njemačkog vojnika mora u tim slučajevima uzeti kao opšte pravilo da odgovara smrtna kazna 50-100 ljudi”.

Četiri dana kasnije, opunomoćeni vojnoupravni komandant Srbije, general Franc Fridrih Beme piše svojim trupama: Vaš je zadatak da prokrstarite zemljom u kojoj se 1914. godine potocima lila njemačka krv uslijed podmuklosti Srba, muškaraca i žena. Vi ste osvetnici tih mrtvih. Za cijelu Srbiju ima se stvoriti zastrašujući primjer koji mora pogoditi cjelokupno stanovništvo. Budući da je u četničko-partizanskim napadima poginulo 14 a ranjeno 10 pripadnika 717. posadne divizije Vermahta, počinju pripreme za doslednu primjenu naređenja po prethodno iznijetom ključu: 50 za ranjenog njemačkog vojnika, 100 za ubijenog.

Zbog novih njemačkih gubitaka, u međuvremenu se cifra za strijeljanje podiže. Uvodi se vanredno stanje sa prijekim sudom i odmah počinje strijeljanje u režiji 749. pješadijskog puka.

Strijeljanja su okončana 20. oktobra, a vršena su iz mitraljeskih gnijezda. Pomenuti 749. pješadijski puk, istovremeno sa ovim u Kraljevu, izvršio je i pokolj u Kragujevcu.

Broj strijeljanih u Kraljevu nije manji od 2.190, pa prema tome kraljevački pokolj je nepravedno u sijenci kragujevačkog.

Pripremio: Miomir Đurišić, Mitropolija

Izvor: IN4S