Privredni subjekti na području Prijedora prošle godine ostvarili su ukupan prihod od 740.090.293 КМ, što je za oko 32 miliona KM manje u odnosu na 2019. godinu.
Rukovodilac prijedorske kancelarije Područne privredne komore Banjaluka, Dijana Đaković, kaže da su privredna društva u 2020. godini u odnosu na godinu ranije ostvarila nešto lošije rezultate, prije svega zbog smanjenja prihoda od prodaje na inostranom tržištu.
– To potvrđuje činjenicu da je naša privreda izvozno orjentisana i da je pandemija virusa korona negativno uticala na poslovanje partnera u inostranstvu, što je uticalo na konačne rezultate – objašnjava ona.
Đakovićeva podsjeća da je Privredna komora anketirala privrednike, nakon čega su kreirani zahtjevi za pomoć privredi.
– Najveća šteta je kod malih preduzeća i preduzetnika. Trajanje pandemije je uzdrmalo i srednja preduzeća, manji uticaj je prisutan kod građevinskog sektora i poljoprivrede. Najviše pogođeni sektori privrede su turizam i ugostiteljstvo, transport robe i putnika, prerađivačka industrija, posebno metaloprerađivačka, tekstilno-kožarska i drvna izvozna, zbog prestanka rada inostranih kupaca – navodi ona.
Dodaje da je prisutan i problem pada tražnje za proizvodima i uslugama privrednih subjekata, nemogućnost izmirenja obaveza, strah od novih prekida aktivnosti, smanjen obim izvoza, otežano snabdijevanje repromaterijalima, pad elana zaposlenih, te nedostatak radnika usljed porasta broja oboljelih.
– Evidentan je nizak stepen digitalizacije privrede. Samo 11,3 odsto ispitanika posluje koristeći onlajn alate i prodaju. Zaključak je da se privreda mora u većem stepenu digitalizovati, što može biti zadatak za budućnost – priča ona.
Poseban akcenat treba staviti na povezivanje prerađivačke industrije u poljoprivredi sa domaćim izvorima sirovina, te razvijati domaće resurse.
– Potrebno je razvijati i svijest kod građana da se kupovinom domaćih proizvoda podstiče privredni rast i smanjenje uvoza, te sprečava odliv novca koji je neophodan za izlazak iz krize – upozorava Đakovićeva.
Dodaje da je neophodan i nastavak podrške zbog produženog trajanja epidemije, i to kroz ukidanje ili umanjenje republičkih i komunalnih taksi, poreza i doprinosa i drugih nameta, kao i da treba razvijati i nove oblike pomoći, poput novih kreditnih linija ili reprograma.
Vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za privredu i preduzetništvo grada Prijedora, Rade Rosić, rekao je da je u Prijedoru prošle godine poslovao 431 privredni subjekt.
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
Rade Rosić
– U strukturi ukupnih prihoda u 2020. godini najveći udio ima područje trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala, zatim prerađivačka industrija, vađenje rude i kamena, te saobraćaj i skladištenje – kaže Rosić.
Ističe da je između dobiti i gubitka ipak ostvarena pozitivna razlika u iznosu od 31.365.110 KM.
Dodaje da je u privredi prosječan broj radnika iznosio 8.001, te da je krajem 2020. u Prijedoru ukupno bilo 14.135 zaposlenih osoba.
Rosić je naveo da je od februara do decembra 2020. smanjen broj zaposlenih za 338 osoba.
Zaključuje da je pandemija virusa korona uticala na finansijske pokazatelje poslovanja privrednih subjekata u Prijedoru, ali da nije značajnije uticala na broj zaposlenih, zbog čega predlaže da se nastavi s podsticajnim mjerama iz budžeta grada.
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
U informaciji o poslovanju privrednih subjekata u Prijedoru u 2020, koja je usvojena na posljednjem zasjedanju Skupštine grada Prijedora, navedeno je da je u skoro svim područjima zabilježeno smanjenje ukupnih prihoda u odnosu na 2019. godinu.
Izuzetak je samo u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnog, koje je povećalo vrijednosti ukupnih prihoda. Ovi prihodi su u 2019. iznosili 33,1 milion KM, a prošle godine 36,7 miliona KM. U ovoj informaciji je zaključeno da su proizvodne aktivnosti svedene na minimum, a da je industrijska proizvodnja ostvarila ekonomske gubitke.
Cilj informacije je da se na osnovu dobijenih podataka smanje negativni ili povećaju pozitivni efekti u privredi.
