Profesor ustavnog prava Milan Blagojević ocijenio je da je vrijeme da se Republika Srpska vrati na izvorni Dejton, kao i da ukine “kriminalni zakon” Valentina Incka.
Blagojević je izjavio Srni da je za to potrebno ispuniti dva ključna uslova, a jedan je postojanje nacionalnog i političkog jedinstva u smislu donošenja novog Ustava Srpske.
– Drugi uslov je taj novi ustav i njegov sadržaj. Ključno je znati da taj ustav može donijeti samo Narodna skupština. Vršiti ustavotvornu vlast znači tvoriti, odnosno donositi novi ustav, a ne vršiti promjene postojećeg. Na ovo ukazujem zato što važeći Ustav daje Vijeću naroda pravo da samo učestvuje u promjenama Ustava koji je na snazi, a ne i da donosi novi ustav – kaže Blagojević u vezi sa posljednjim inicijativama o vraćanju nadležnosti Republike Srpske.
On je na tom planu konstatovao da Vijeće naroda ne vrši ustavotvornu vlast, odnosno vlast donošenja novog ustava, jer je to isključivo nadležnost Narodne skupštine.
“U sadržajnom smislu novi ustav treba da ukine postojeće Vijeće naroda i sve ostale sadašnje norme koje su proizašle iz toga, jer je ono nametnuto neustavno od strane OHR-a i protivpravnom odlukom Ustavnog suda BiH. Naime, Ustav BiH propisuje konstitutivnost naroda samo u zajedničkim institucijama BiH, pošto u članu 9. stav 3. Ustav Bih nalaže da lica imenovana na položaje u institucijama BiH /ne i entiteta/ odražavaju sastav naroda BiH”, rekao je Blagojević.
On je naveo da preambula Ustava BiH nema nijednu pravnu normu, pa se zbog toga iz nje ne mogu izvoditi nikakve pravne obaveze.
– Odlučeno je to još prije 20 godina u famoznom predmetu Ustavnog suda BiH, kada je većinom glasova sudija tog suda presuđeno da preambula Ustava BiH ne sadrži pravne norme. Stoga se ne može pozivati na tu preambulu i govoriti da iz nje proizilazi navodna pravna obaveza takozvane konstitutivnosti naroda i u entitetima. Istina, kriminalnim putem u Ustavnom sudu BiH obrazloženje odluke u tom predmetu je napisano tako da izgleda kao da je pet sudija glasalo za to da preambula Ustava BiH navodno ima pravne norme – navodi Blagojević.
On dodaje da je, kada se ukloni taj kriminalni pokrivač kojim je zaodjenuta navedena odluka Ustavnog suda BiH, ispod njega istina u vidu izdvojenog neslažućeg mišljenja tadašnjeg sudije Hansa Daneliusa, koji je glasao i obrazložio da preambula Ustava BiH ne sadrži pravne norme.
– Isto je u svojim izdvojenim neslažućim mišljenjima glasalo i obrazložilo još četvoro tadašnjih sudija Ustavnog suda BiH /Vitomir Popović, Snežana Savić, Mirko Zovko i Zvonko Miljko/, pa je jasno da je Ustavni sud BiH tada pravnosnažno presudio da preambula Ustava BiH nema pravne norme. Usljed toga se iz nje ne mogu izvoditi, niti nametati bilo kakve pravne obaveze, a naročito ne obaveza postojanja takozvanog Vijeća naroda u novom Ustavu Srpske – navodi Blagojević.
On je povodom predstojećeg obilježavanja 26 godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma naveo da je Dejtonski sporazum donio i očuvao mir u BiH, te da je njegov Aneks četiri – Ustav BiH, apsolutno solidna osnova za funkcionisanje cjelokupnog sistema, pod uslovom da se norme tog ustava ne mijenjaju faktičkim putem, nasiljem OHR-a kao što je to činjeno u proteklih 26 godina tjeranjem domaće vlasti da, navodno dobrovoljno, a u stvari pod prinudom OHR-a, potpisuje prenos entitetskih nadležnosti na nivo BiH u brojnim oblastima.
– Ili u oblasti odbrane, VSTS-a BiH, indirektnog oporezivanja i stvaranja brojnih agencija na niovu BiH. Sve to se pokazalo kao neuspjeli projekat, jer su to bili generatori raznih kriza, kako je pokazalo iskustvo, te finansijski i ekonomski balast za ovdašnje stanovništvo – ocijenio je Blagojević.
On je podsjetio na tom planu na, kako je rekao, kriminalni zakon Valentina Incka o zabrani negiranja genocida, koji je nametnut teškom zloupotrebom ovlašćenja OHR-a.
– On mora biti ukinut i to je uslov svih uslova, na čemu moraju dosljedno insistirati svi srpski predstavnici, i vlast i opozicija u Srpskoj. Sve dok taj takozvani zakon ne bude ukinut, niko od srpskih predstavnika ne treba da učestvuje u odlučivanju u institucijama BiH – zaključio je Blagojević.
U nedjelju, 21. avgusta, navršava se 26 godina od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.
Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.
