Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Milan Tegeltija rekao je da je inicijativa člana Predsjedništva BiH Željka Komšića za ocjenu ustavnosti više odredaba ustava Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/ u vezi sa principima zaštite vitalnog interesa politička te da je namjera mijenjanje strukture unutar BiH.
“Ono što sam imao priliku da vidim u medijima jeste da je Komšić `napao` ustave Srpske i FBiH, a ne Ustav BiH. Pri tom je u Srpskoj `napao` Ustav u dijelu Vijeća naroda i vitalnog nacionalnog interesa koji se ostvaruje kroz ovo vijeće”, rekao je Tegeltija novinarima u Banjaluci.
On je napomenuo da je Vijeće naroda i vitalni nacionalni interes u enitetima postdejtonska kategorija.
“Konstitutivnost naroda nije `napadnuta` na nivou BiH, gdje je `zacementirana` i striktno propisana Dejtonskim mirovnim sporazumom”, rekao je Tegeltija i dodao da je uvjeren da Komšićeve namjere nisu dobre.
Prema njegovim riječima, Dejton je vrsta sporazuma koji je, kada je riječ o nadležnostima, sve propisao dodavši da nema prostora za mnogo različitih tumačenja.
“Potpuno je druga stvar to što neko tumači duh sporazuma. Na Pravnom fakultetu nikada nismo učili nešto što se zove `duh ugovora ili sporazuma` i to pravnik ne može da tumači. Možemo da tumačimo ono što je napisano iz čega se vidi volja ugovornih strana”, rekao je Tegeltija.
On dodaje da ne vidi prostora za različita tumačenja te da vidi prostor za zlonamjerna politička tumačenja, odnosno izigravanje sporazuma od političkog Sarajeva i jednog dijela međunarosdne zajednice koja podržavaju takva nastojanja koja se vode kao unitarizacija i centralizacija.
Profesor ustavnog prava Siniša Karan ponovio je da je Komšićeva inicijativa maska prebačena plaštom građanske države, demokratije, kvazidemokratije i ljudskih prava i sloboda iza koje se krije klasičan princip unitarizacije kroz proces majorizacije, prevlasti jednog naroda i uspostvaanje onih odnosa koji su nas doveli u tragične sukobe 1992. godine.
On je dodao da Komšić želi da sruši sve ono na čemu počiva dejtonska BiH i da zemlju dovede u stanje nestabilnosti u kojem se bilo 1992. godine, odnosno stanje koje se zove preglasavanje.
Karan je naveo da je konstitutivnost ključni element suvereniteta jednog naroda koji podrazumijeva da taj narod gradi državne institucije i u njima učestvuje po principu konsenzusa donošenja odluka.
“Nijedan narod ne može donijeti odluku na štetu drugog naroda”, zaključio je Karan.
Direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih Republike Srpske Milorad Kojić rekao je da je Komšićev zahtjev “predizborni politički pucanj u prazno”.
Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Željko Mirjanić kaže da ukoliko se želi imati suverena zemlja u kojoj se poštuje pravna struka, sudije Ustavnog suda moraju biti državljani te zemlje i istaknuti stručnjaci, što u BiH nije slučaj.
On je naglasio da se sudije ovog suda ne mogu baviti političkim, već samo pravnim aktima.
