Prijedorski Dom zdravlјa među rijetkima je u Republici Srpskoj koji posluje pozitivno i nema zaostalih dugovanja. U ovoj zdravstvenoj ustanovi vjeruju da će tako biti i u narednom periodu. Planirane su i u toku su određene investicije, što će proširiti nivo usluga i kvalitet podići na viši nivo. O tome smo razgovarali sa direktorom Milošem Marjanovićem.
Većina zdravstvenh ustanova u Republici Srpskoj ima finansijskih problema, a dugovanja za poreze i doprinose postala su nerješiva enigma. Kako posluje Dom zdravlјa Prijedor?
– Dom zdravlјa je javna zdravstvena ustanova čiji je osnivač Grad Prijedor. Stanje zdravstva na republičkom nivou dosta je teško u finansijskom smislu, ali mi takvih problema nemamo. Sve obaveze izmirujemo na vrijeme. Praktično se samofinansiramo u zakonskom okviru koji nam dozvolјava finansiranje preko fondova i kroz pružanje određenih komercijalnih usluga. U tom kontekstu, održavamo finansijsku disciplinu i siguran sam da ćemo je u srednjoročnom periodu održati narednih par godina. U odnosu na prije desetak godina, broj osigurnih lica na području grada Prijedora se smanjuje. Sa nekih 78.000 (2009.), na 54.000. Očekujemo novi pad osiguranih lica naredne godine. Znači manji prihod, manji ugovor sa Fondom, a paradoksalno, mi sad imamo manjka doktora na Birou, za razliku od prije 10-15 godina, kada ih je bilo viška. To je najveći problem s kojim se suočavamo, da ćemo u narednom periodu imati manje doktora porodične medicine i opšte prakse.
Smanjuje se broj osiguranih lica, a veće su nam potrebe za očuvanjem zdravlјa, više smo bolesni. Trend je odlaska radne snage, kako ćemo se liječiti?
– Danas su doktori zbog korištenja programa, novih softvera i ostalih poslova, više pretvoreni u administrativne radnike, nego što su to ranije bili. Dakle, taj smanjeni broj pacijenata ne znači manje posla. Čak znači i više, zato što će fokus biti dosta na prevenciji zdravlјa. U tom kontekstu, i Dom zdravlјa Prijedor će se do kraja godine fokusirati na osnivanje Centra za prevenciju u okviru centralnog objekta, i pokušaćemo na neki način da rasteretimo porodične doktore poslova koje su do sada obavlјali i koje i dalјe obavlјaju, a vezani su za prevenciju zdravlјa i usluge prevencije. To je fokus u budućem periodu. Naši pacijenti će biti pozivani da se odazovu, da više pažnje posvete tome, i da se na neki način rasterete doktori u sistemu.
Kakav je nivo opreme u Domu zdravlјa, pogotovo u kontekstu konkurentnosti sa privatnim sektorom?
– Što se tiče konkurencije privatnih ustanova u odnosu na Dom zdravlјa, mi praktično tu nismo konkurencija. Zato što su to uglavnom ambulante specijalističke medicine. To je više pitanje za direktora Bolnice. Osim za stomatologiju, gdje naši pacijenti većinom idu privatno, jer takva je praksa i navika. Stomatologiju u Domu zdravlјa unaprijedili smo tako da smo je sveli na nivo opšte stomatologije i dječije prevencije, i u tom kontekstu, kako nam je zakon omogućio, mi djelujemo. Nastojimo da usluge opšte stomatologije budu i dječije što više, što dostupnije pacijentima i osiguranim licima. U tom kontekstu, otvorili smo ambulantu i u Brezičanima, a u narednom periodu ćemo otvoriti i u Ljubiji. Dječiju stomatologiju smo proširili i na Osnovnu školu “Petar Kočić”, a do kraja godine biće u još nekim školama. U Kozarcu smo uveli puno radno vrijeme stomatološke ambulante.
Šta će značiti nabavka novog ortopana, savremenog rentgenskog uređaja, za stomatologiju Doma zdravlјa?
– Možemo pričati o proširenju komercijalnih stomatoloških djelatnosti Doma zdravlјa Prijedor kroz nabavku novog ortopana, koji nam dolazi slјedeće sedmice, o čemu će i javnost biti obaviještena. To je digitalni uređaj zadnje generacije, naši tehničari će imati obuku i sve to će nam svakako pobolјšati stomatološke usluge. Stomatologiju ćemo unaprijediti i oralnom hirurgijom, koja će biti u Domu zdravlјa na Urijama. Ovdje će se ta komercijalna djelatnost nadopunjavati i na te usluge. Krenuli smo sa postepenom rekonstrukcijom fizijatrije, koja će dobiti novi izgled. Idemo prostoriju po prostoriju i mislimo da će pacijenti sa tim biti zadovolјni. Idemo ka dodatnoj komercijalizaciji usluga u laboratoriji u narednom periodu. Od ostalih službi, Hitna služba nam radi odlično, i tu smo postavili dosta visok standard u pružanju usluga hitnoće.
Šta znači dodatno komercijalizovati laboratorijske usluge?
– To znači da bismo, mimo usluga za koje se plaća participacija, mogli uvesti i dodatne usluge koje pružaju privatne laboratorije. Mi te usluge imamo, da se razumijemo, ali ćemo ih dodatno proširiti u narednom periodu, kroz nabavku dodatnih aparata i kroz bržu obradu određenih nalaza. Obavijestićemo javnost kad to bude aktivno, ali ne prije septembra.
MANјAK DOKTORA SISTEMSKI RJEŠAVATI
– Problem manjka doktora prouzrokovan je nekim objektivnim faktorima. Danas je manji broj doktora koji završe obrazovanje, a oni koji završe, dođu i prođu, nije im atraktivna porodična medicina, idu dalјe. Nude im se bolјe opcije i atraktivnije specijalizacije. U 2026. godini, šest doktora porodične medicine završiće radni vijek i otići u penziju. U ovom trenutku, kratkoročno gledano, nemamo problema sa brojem doktora porodične medicine, osim u dvije-tri ambulante. I naravno, u ovom periodu godišnjih odmora. Moraju se i doktori odmoriti, već smo poslali apel stanovništvu da malo imaju razumijevanja. Dugoročno gledano, to je sistemski problem koji ne možemo mi riješiti. Rješava se na nivou Ministarstva, Fonda, aktiva direktora domova zdravlјa i bolnica.
INVESTICIJE IZ VLASTITIH SREDSTAVA
– Sve investicije koje trenutno radimo su vlastita sredstva. Jedna smo od rijetkih ustanova u RS koja nema zaostalih dugovanja iz prethodnog perioda. Sve aktivnosti finansiramo iz vlastitih sredstava, a neke projekte uputili smo Ministarstvu zdravlјa i nevladinom sektoru i nadamo se povolјnom ishodu. Imamo kapaciteta da završimo većinu planiranog samostalno, no naravno, uvijek su nam potrebna i dodatna sredstva. Očekujemo i podršku Grada, s obzirom da smo jedini dom zdravlјa u Republici Srpskoj koji ne dobija sredstva iz gradskog budžeta. Krajem godine ćemo ući u, da tako kažem, pregovore sa Gradskom upravom i vjerujem da će biti razumijevanja i da ćemo naći zajednički i opšti interes.
