Aneks sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je odnosi na povratak izbjeglih i raseljenih u BiH, provodi se jedino u Republici Srpskoj.
To je za Srpskainfo rekao pomoćnik ministra za izbjeglice i raseljena lica RS Radovan Grajić, povodom izjave visokog predstavnika u BiH Valentina Incka, koji je kritikovao povratak u RS i mala ulaganja vlasti.
Komentarišući izjave banjalučkog biskupa Franje Komarice o malom povratku Hrvata u Srpsku, Incko je izjavio da međunarodna zajednica nije uvijek dovoljno učinila na planu održivog povratka raseljenih, odnosno u provođenju Aneksa sedam.
– To je izvorni Dejton o kojem predsjednik (Milorad) Dodik često govori, samo taj bitan segment, čini se, uspješno zaboravlja. E sad, vi biste kao istraživački novinar mogli vidjeti koliko su vlasti RS iz budžeta u dva premijerska Dodikova mandata, pa i u ovom predsjedničkom, izdvojili za povratak prognanih, a koliko na primjer za lobiranje u centrima moći. Očito je da bi predsjednik Dodik želio ušutkati biskupa da po svijetu ne iznosi svoja stajališta o prošlim i aktuelnim zbivanjima, a ja smatram da bi se vlasti RS napokon trebale više angažovati po pitanju zagarantovanih ljudskih prava, od slobode govora do prava na rad, koje moraju imati i Hrvati u tom entitetu – izjavio je Incko u intervjuu za Večernji list, izdanje za BiH.
Međutim, Grajić tvrdi da je procenat povratka u RS veći od 70 odsto, dok je taj procenat u Federaciji BiH tek između tri i pet procenata.
Foto: Dejan Božić/Ras Srbija
Radovan Grajić
– Ali, neko očito ne želi da svoju priču uporedi sa činjenicama. Što se tiče konkretno Hrvata, ni to nije tačno. Hrvati u RS se vraćaju, s tim što ima i onih koji nemaju želju da se vrate. Više idu na obnovu imovine, nego na povatak. Ali, to je druga priča koja izlazi iz okvira Aneksa sedam – kaže Grajić
S druge strane, prema njegovim riječima, vlast u FBiH provodi „smišljeno i organizovano sprečavanje povratka Srba“.
Foto: D. Božić/RAS Srbija
U Federaciji od tri do pet odsto povratnika
– To rade različitim metodama, počev od zastrašivanja, kočenja izdavanja obaveznih papira u procedurama legalizacije objekta i sprečavanjem izgradnje infrastrukture – dovođenje sruje, vode, puteva. Poznat nam je slučaj u Sankom Mostu gdje su izmišljali razloge, da navodno nema puta i da se zbog toga ne može praviti kuća. A, put je postojao – rekao je Grajić.
Prema Informaciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH o provođenju Strategije povratka stanovništva, u Srpskoj čak 91 odsto raseljenih potiče s prostora Federacije, dok je u Federaciji 61 odsto raseljenih iz RS.
Ko se gdje vratio u BiH može se vidjeti i iz rezultata popisa stanovništva. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u FBiH je svega 3,6 odsto Srba. Prema podacima Zavoda za statistiku, u RS živi 12,69 odsto Bošnjaka i 1,25 procenata Hrvata.
Budžet i lobiranje
U budžetu Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica RS, kapitalni grantovi za finansiranje povratka u RS iznose 400.000 KM i još 109.600 za grantove povratnika iz RS u FBiH.
Doznake na ime socijalne zaštite izbjeglih i raseljenih iznose 5,4 miliona KM.
O lobiranjima po svetu, koje pominje Incko, ne postoje zvanični podaci u budžetu RS. Prema podacima američkog Ministarstva pravosuđa, koje je javnosti saopštio predsjednik NDP Dragan Čavić, za 8 lobističkih kuća u SAD u proteklih 10 godina RS je potrošila 18 miliona dolara.
