Dugoročna planiranja sa neophodnim realnim analizama i prilagođavanjima novonastalim situacijama, najvažniji su faktor u privrednom razvoju državne i lokalne zajednice. U 2014. godini Prijedor je usvojio Integralnu strategiju razvoja za desetogodišnji period, a uveliko su u toku pripreme za izradu nove strategije. Načelnik Odjelјenja za privredu i preduzetništvo Rade Rosić ocjenjuje da su u izradi nove, dragocjena iskustva iz prethodne strategije razvoja grada.

Za izradu tako važnog dokumenta kao što je strategija razvoja grada, neophodan je veliki broj stručnjaka, koji će timski predložiti najbolјa rješenja. Načelnik gradskog Odjelјenja za privredu i preduzetništvo Rade Rosić za „Kozarski vjesnik“ pojašnjava organizacione detalјe.

„Grad Prijedor je u procesu izrade strategije za period 2024-2030. godina, kao jednog od najvažnijih razvojnih dokumenata grada. U skladu sa metodologijom, formirali smo partnersku grupu za razvoj, kao krovnu organizaciju. Ta grupa bi trebalo da prati i vodi proces izrade i ove strategije, koja broji oko 180 stručnjaka iz raznih oblasti. Oni bi trebali da definišu prioritete i mjere, odnosno da vidimo gdje bi Prijedor trebalo da bude do 2030. Trenutno je u završnoj fazi proces izrade situacione analize, tj. presjek trenutnog stanja, analize gdje smo to bili u prethodnih par godina, zaklјučno sa 2024. i na osnovu toga ćemo pokušati da definišemo mjere i prioritete za naredni period“, navodi Rosić.

Prethodna strategija bila je dosta opširna i teško provodiva u svemu što je zamišlјeno, ali je donijela dragocjena iskustva u vezi s tim šta je realno moguće realizovati.

„Prethodna strategija za period 2014-2024. bila je obimna i imali smo dobru realizaciju. Međutim, vidjeli smo da bi trebalo da se fokusiramo na određene prioritete, da ne idemo u širinu, u smislu planiranja za naredni period, nego da vidimo gdje treba da vršimo intervencije u cilјu stvaranja bolјeg poslovnog ambijenta, društvenog života, zaštite životne sredine i svega ostalog što treba da bude u toj strategiji. U prethodnoj su bili neki projekti koji nisu zavisili toliko od samog grada: projekti koji su bili na republičkom nivou, koji su se odnosili na nevladin sektor i  nisu bili od strateškog značaja za grad Prijedor. Tako da ćemo pokušati smanjiti broj mjera i prioriteta i fokusirati se na one koje možemo ostvariti u narednom sedmogodišnjem periodu“, naglašava Rosić.

RAST PRIVREDNIH SUBJEKATA I BROJA ZAPOSLENIH

U prethodnih nekoliko godina, i prijedorska privreda bila je suočena sa brojnim izazovima, ali ohrabruju podaci iz Odjelјenja za privredu i preduzetništvo kada su u pitanju poslovni ambijent i privredna kretanja.  „Što se tiče samog poslovnog ambijenta, mi smo i kroz ovu izradu strategije razvoja grada Prijedora, analizirali period od 2018 – 2022. godine. Za ‘23. još nisu obrađeni svi podaci, kako bismo vidjeli, i zbog same korone, gdje se trenutno nalazimo. Ustanovili smo da smo imali značajno pobolјšanje stanja u privredi, gdje je broj pravnih lica povećan za nekih šest odsto, zatim povećanje zanatsko-preduzetničkih radnji za osam odsto. Imali smo značajno povećanje prihoda. Prvi put smo premašili milijardu u prihodima kod pravnih lica, što je povećanje od 36 odsto u odnosu na 2018. godinu. Vidi se taj neki trend rasta. Imamo rekordan broj zaposlenih u ‘22. godini. Što se tiče 2013, preliminarni podaci pokazuju da je i tu bilo napretka. I početak 2024. godine ide uzlaznom putanjom, međutim još je prerano govoriti o tome, sačekaćemo sa tim podacima“, kaže Rosić.

Obim domaćih i stranih investicija uvijek je najbolјi pokazatelј kolika je sigurnost ulaganja u određenoj lokalnoj zajednici. Rosić pojašnjava kakva podrška stoji na raspolaganju investitorima.

„Mi smo, kao grad, razvili niz instrumenata u cilјu jačanja privrednog ambijenta. To su instrumenti jačanja lokalnog i ekonomskog razvoja. Od info-cetra i info-pulta za investitore, do finansijskih instrumenata za podršku privredi kroz razne vrste podsticaja, pa onda industrijske zone, inkubatori, radne grupe za podršku investitorima i mnogi drugi  instrumenti koji čine grad pouzdanim partnerom za investitore.“

JAČANјE KONKURENTNOSTI MALIH I SREDIH PREDUZEĆA

Razvoj privrede na lokalnom i na višem nivou, uveliko zavisi i od sredstava za  podsticaje koja su planirana u budžetu. Rosić pojašnjava kako to izgleda kada je u pitanju naša lokalna zajednica.

„Mi svake godine vršimo analizu podsticajnih sredstava koje Gradska uprava dodjelјuje i svakako postoji trend povećanja tih sredstava. U prošloj godini isplatili smo oko 554.000 KM direktnih finansijskih podsticaja, čime smo pomogli preko 120 subjekata. Ove godine, takođe kroz izradu Strategije i kroz fokus grupe, sa privrednicima i organizacijama za podršku privredi ustanovili smo da ćemo neke podsticaje možda promijeniti, to jest ići ćemo više u pravcu jačanja konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, sa posebnim fokusom na mikro i mala preduzeća. Što se tiče zapošlјavanja radnika, fokus ćemo više staviti na mlade visokoobrazovane kadrove i uopšte na mlade lјude“, rekao je Rade Rosić.

Industrijske zone pokazale su se kao veoma uspješan model za razvoj privrede i zapošlјavanje novih radnika. O ovim zonama uveliko razmišlјaju i privatni preduzetnici. Prijedor trenutno ima jednu industrijsku zonu, a Rosić ističe da je u planu otvaranje novih.

„Imamo jednu aktivnu poslovnu zonu ‘Celpak’ i na tom području trenutno radi devet kompanija, koje zapošlјavaju preko 300 radnika. Trend je da su i privatnici uvidjeli značaj industrijskih zona, u smislu racionalizacije javne infrastrukture i troškova. U narednom periodu planiraćemo lokacije novih industrijskih zona. To će svakako biti negdje uz novi auto-put Prijedor – Banjaluka. Sama realizacija će zavisiti od trendova, potrebe investitora, jer imamo i braonfild lokacije koje bi mogle poslužiti novim investitorima. Tako da je to jedno otvoreno pitanje koje ćemo svakako kroz novu strategiju pokušati malo detalјnije definisati. Prioritet će vjerovatno biti braonfild sistem industrijskih zona, s obzirom da su tu manji troškovi opremanja. Već postoje izgrađeni objekti i infrastruktura, što se dovodi u funkcionalno stanje sa mnogo manje sredstava nego da se sve gradi ispočetka“, ističe Rosić.

Izvor: kozarski.com