U prošle dvije decenije državljanstva BiH odreklo se 73.573 lica, a samo u prošloj godini 4.385. Razlozi su sticanje državljanstva neke druge zemlje koja traži odricanje, ostvarivanje raznih prava, a u posljednje vrijeme jedan od uočljivijih trendova jeste ispisivanje iz knjige državljana radi studiranja u inostranstvu.
U prosjeku se godišnje oko 3 i po hiljade lica odrekne bh. državljanstva. Rekorder je 2003.godina sa više od 9 hiljada. I prošla je imala povećanje – 4.385, a razlog je, smatraju nadležni, što su mnoge države zbog ukupne bezbjednosne situacije počele ažuriranje svojih evidencija.
“Najviše državljana BiH odriče se državljanstva BiH radi sticanja državljanstva Njemačke, Austrije, Slovenije, nešto manje, ali značajne su brojke i onih koji se odriču radi sticanja državljanstva Češke, Danske, Norveške”, izjavio je pomoćnik ministra civilnih poslova za državljanstvo i putne isprave Milan Zjajić.
Zemlje anglo-saksonskog pravnog sistema za sada ne traže zarad svog odricanje drugog državljanstva, ali moguće je da i tu dođe do promjene usljed aktuelne globalne bezbjednosne situacije, što Australija već najavljuje.
Istovremeno, sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom postoje sporazumi o dvojnom državljanstvu, a želja je i sa Crnom Gorom. Kako god, manje lica sa bh. pasošem nije nikakvo iznenađenje za demografe.
“Nije iznenađenje zato što je BiH istorijski emigracioni prostor, znači uvijek je više odlazilo ljudi sa ovih prostora nego što je dolazilo u BiH, taj trend je generisao rat, kad je iz BiH u toku rata otišlo 1.100.000 ljudi, od tih milion i 100 hiljada ljudi se nije vratilo niti želi da se vrati 527 hiljada, e onda idu poslijeratni migracioni tokovi gdje smo izgubili takođe ogroman broj ljudi”, ističe demograf Stevo Pašalić.
Lica koja se odriču bh. državljanstva nisu dužna da saopšte razloge zbog kojih to čine. Ipak, iz neformalnih razgovora se zaključuje da je to ostvarivanje različitih prava u drugim zemljama, kao što su sigurniji radno-pravni status, olakšano putovanje, pravo na posjedovanje nekretnina, studiranje i slično.
“U zadnje vrijeme tendencija da imamo sve više slučajeva, da je to zbog studiranja, a sve manje su ovi drugi razlozi u pitanju, a to sa druge strane govori i o profilu, starosnoj dobi onih koji se odriču državljanstva BiH”, kaže Milan Zjajić.
S obzirom na intenzivirane migracione tokove u Evropi, vjerovatno je da će se broj odlaska iz BiH i dalje povećavati. Pašalić ističe da pravac ide iz zemalja u tranziciji, među kojima je i BiH, ka razvijenim zemljama zapadne Evrope, prije svega Njemačkoj koja je prošla tranziciju, ima nepovoljnu demografsku sliku i kojoj i danas treba radnika.
“Njemačka još uvijek treba blizu 700.000 radnika, ima ugovor sa Agencijom za rad i zapošljavanje BiH na oko 200.000, dakle, pored toga odlaze i mladi ljudi na studije, recimo u Beču su vrlo primamljive te studije, jer je do sad to bilo besplatno, tako da sveukupno to su najveći demografski gubici u BiH, dakle migracioni gubici”, kaže demograf Stevo Pašalić.
Oni koji se odreknu, imaju pravo i da ponovo steknu bh. državljanstvo. Dovoljna je jedna godina boravka u BiH i odricanje od državljanstva koje su u međuvremenu stekli.
Željelo se, kažu nadležni, omogućiti onima koji studiraju da se vrate i kao stručnjaci zaposle u BiH, ali i onima koji nakon penzionisanja žele ponovo da žive u BiH.
Za sada su takvi slučajevi zabilježeni u Republici Srpskoj, jer je Federacija kasnila sa usagalašavanjem zakonske regulative.
