NATO intervencija 1999. godine nije bila uperena protiv naroda u Јugoslaviji već je njena uloga bila da zaštiti civile u širem regionu, ocjenjuje u pisanom intervjuu za Tanjug generalni sekretar NATO-a Јens Stoltenberg bombardovanje u kome je učestvovalo 19 zemalja Alijanse i koje je trajalo 78 dana razarajući vojne i civilne ciljeve u tadašnjoj SR Јugoslaviji.
– Ne smijemo nikada da zaboravimo prošlost, ali možemo da idemo dalje i to je ono što NATO i Srbija danas rade kao partneri – ističe Stoltenberg.
Povodom 20 godina od bombardovanja SR Јugoslavije prvi čovjek Sjevernoatlantske alijanse kaže da vrlo dobro zna da je NATO i dalje sporan u dijelovima srpskog društva.
– Sjećanja na vazdušnu intervenciju 1999. godine su i dalje vrlo bolna za mnoge pogotovo one koji su izgubili svoje voljene. Јa sam izrazio saučešće porodicama i svima koji su tokom te intervencije izgubili nekoga, na jstrane u konfliktu – navodi Јens Stoltenberg.
Na pitanje kao danas gleda na tu intervenciju, pogotovo na činjenicu da je do nje došlo bez saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN, generalni sekretar NATO-a kaže da je Alijansa u martu 1999. godine pokrenula Operaciju združenih snaga kako bi zaustavila humanitarnu katastrofu koja se tada odvijala na Kosovu.
Stoltenberg podsjeća da je ta odluka donijeta nakon više od godinu dana, kako kaže, borbi na Kosovu i nakon više neuspješnih pokušaja UN i Kontakt grupe, čiji je član bila i Rusija, da nađe mirno i diplomatsko rješenje za konflikt.
Prema njegovim riječima, do kraja 1998. godine Miloševićeve snage su protjerale više od 300 hiljada kosovskih Albanaca, a Savjet jUN je više puta upozoravao na kršenje ljudskih prava na Kosovu i činjenicu da porast broja izbjeglih postaje prijetnja za međunarodni mir i bezbjednost.
– U svjetlu ove krize, korišćenje sile od strane NATO-a je bilo i potrebno i legitimno. Cilj je bio da se zaustavi vojna akcija i represija protiv civila na Kosovu, da se izbjeglima omogući povratak, a humanitarnim organizacijama pristup. Operacija je postigla svoj cilj – smatra Stoltenberg.
Kfor – garant bezbjednosti
On dodaje da je NATO nakon povlačenja jugoslovenske vojske, prekida nasilja i povratka izbjeglih pokrenuo Misiju za podržanje mira, pod mandatom UN, Kfor, koja je, tvrdi, do danas garant slobode kretanja i bezbjednosti svih zajednica na Kosovu, uključujući i Srbe.
– Do danas, Kfor ostaje osnovni garant stabilnosti na Kosovu i u širem regionu. Misija bukvalno spasava živote – poručuje Stoltenberg i navodi primjer bebe kojoj je Kfor 2016. godine spasao život tako što je prebacio u srpsku bolnicu na liječenje.
– Nikada ne smijemo zaboraviti prošlost, ali možemo da idemo dalje. To je je ono što NATO i Srbija rade u svom partnerstvu idući ka konstruktivnom odnosu koji je od zajedničke koristi. Srbija je jasno stavila do znaja da ne želi da bude član NATO i mi to u potpunosti poštujemo – naglašava Stoltenberg.
On ističe da politika neutralnosti za koju se opredijelila Srbija nije bila smijetnja da NATO i Srbija budu bliski partneri.
Prvi čovjek Alijanse pri tome podsjeća na veliki broj svojih posjeta Srbiji prethodnih godina, uključujući i prisustvo na najvećoj vježbi u oblasti upravljanja posljedicama vanrednih situacija “Srbija 2018” koja je, kako kaže bila od koristi i NATO saveznicima i Srbiji u povećanju osposobljenostiu za odbranu u slučaju prirodnih katastrofa.
– Mi takođe podržavamo Srbiju u razvoju njenih bezbjednosnih snaga i institucija, što uključuje i NATO treninge koji obučavaju srpske vojnike za učešće u međunarodnim mirnovnim misijama – podsjeća Stoltenberg i navodi da NATO pomaže Srbiji i u bezbjednom odlaganju viška municije.
Saradnja u nauci i medicini
Kako kaže, za te namjene su članice Alijanse do sada izdvojile četiri miliona evra, a 200 tona municije je bezbjedno uništeno. Istovremeno srpski naučnici i istraživači rade i razvijaju svoje prijekte kroz NATO Program za nauku i mir, navodi i dodaje da, sa druge strane Srbija doprinosi NATO u obuci vojnih medicinskih službi u Iraku kao i u uspostavljanju stabilnosti na Bliskom Istoku.
– Sve su to konkretni primjeri praktične saradnje koja dorinosi i NATO i Srbiji i širem regionu. To pokazuje i da NATO može da ima jake odnose sa partnerima kao što su Srbija, Austrija, Finska ili Švedska, a koje nisu članice Alijanse – kaže Stoltenberg.
Na pitanje Tanjuga kako vidi svoj lični doprinos odnosima Srbije i NATO nekadašnji premijer Norveške i generalni sekretar NATO Јens Stoltenberg naglašava da je vezan za Srbiju i da joj želi uspjeh.
– Јa imam jaku ličnu vezu sa Srbijom. Tu sam proveo dio svog djetinjstva i stekao mnoge dobre prijatelje i uspomene. Za mene je uvijek zadovoljstvo da se vratim u Beograd – navodi Stoltenberg.
On kaže da je zadovoljan činjenicom da su NATO i Srbija posljednjih godina ojačali svoje partnerstvo, što je prema njegovim riječima, dobitna kombinacija za obje strane i pokazatelj da se može prevazići zajednička teška prošlost.
– Јa želim da Srbija uspije na putu koji je izabrala za sebe i radim na zajedničkoj dobrobiti Srbije i NATO, zasnovanoj na odnosima koji su prihvatljivi za vašu zemlju i našu Alijansu – zaključio je Stoltenberg.
Agencija Tanjug navodi da je pitanje – da li bi danas mogla biti donijeta odluka o bombardovanju bez odluke SB UN, i da li bi on uradio isto što i njegov prethodnik Havijer Solana prije 20 godina – ostalo bez odgovora, jer je još tokom dogovora o intervjuu odbačeno kao hipotetičko.
