Odluka o poljoprivrednom zemljištu u Republici Srpskoj pokazuje da Ustavni sud BiH ne tumači i ne primjenjuje norme Ustava BiH, nego većina njegovih sudija najprije kreira vlastitu normu, kakve nema u Ustavu, pa onda prema svojoj normi presuđuje slučaj, smatra sudija Okružnog suda u Banjaluci Milan Blagojević.
Blagojević navodi da je fenomen tehnologije “ohaerizma”, kao posebnog totalitarnog oblika vladanja visokog predstavnika u BiH, već poznat, ali da je u politikološkoj i pravnoj literaturi veoma malo pisano o fenomenu zloupotrebe sudske vlasti u ključnim pravosudnim institucijama.
On u autorskom tekstu za Politiku ističe da je odluka Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu samo jedan u nizu primjera koji neumoljivo potvrđuju da se na ova dva fenomena – može svesti sva suština “/ne/ustavnog i /kvazi/političkog” života u BiH od Dejtonskog sporazuma do danas.
Sudija Blagojević navodi da je u ovom slučaju većina sudija izvela svoju normu da u članu jedan, stav jedan Ustava BiH ne piše ono što je napisano i da riječi “pravni kontinuitet BiH” navodno znače isključivu nadležnost BiH za poljoprivredno zemljište.
– Kada sudije rade ovakve stvari, onda to nije tumačenje i primjena prava nego kreiranje jedne nove sudijske norme, za koju su sudije rekle da glasi: `BiH ima isključivu nadležnost za pravno uređivanje poljoprivrednog zemljišta` – iako to nije propisano nijednom normom Ustava BiH – naveo je Blagojević.
O kakvom je neustavnom ponašanju ustavnih sudija riječ, kako ističe Bladojević, vjerovatno najbolje svjedoče riječi jednog od sudija tog suda, zapisane u njegovom izdvojenom mišljenju iz jula 2012. godine.
Riječ je o sudiji Ustavnog suda BiH Zlatku Kneževiću, danas i predsjedniku tog suda, koji se nije saglasio sa većinskom odlukom U1/11, na koju se sada poziva sudijska većina prilikom odlučivanja o poljoprivrednom zemljištu.
Ustavni sud nije mogao jer nigdje to ovlašćenje ne postoji u Ustavu, da on vrši raspored ustavne nadležnosti… Ova vrlo opasna tendencija prema kojoj Ustavni sud daje sebi za pravo da u isto vrijeme i tumači Ustav i u suštini donosi nove odredbe, stavlja u ozbiljnu sumnju legitimitet predstavnika stečen na opštim izborima, koji jedini ima pravo na promjene Ustava – naveo je u izdvojenom mišljenju Knežević.
Blagojević ističe da ove riječi predstavljaju iznutra razotkrivenu zloupotrebu sudske vlasti.
– Navedeni primjer dokazuje kako ono što nije mogla učiniti armija vojnika, odradi nekolicina pravnika. A to već nije, niti treba da bude zadatak bilo kojeg suda i sudije – zaključio je Blagojević.
