Brojna udruženja iz Republike Srpske žestoko su reagovala na izjavu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića da je “zločin nad Bošnjacima u Prijedoru sistematski, udruženi zločinački poduhvat s ciljem eliminacije nesrpskog stanovništva i da ima sve elemente genocida”.
Tako je predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčićupitao Džaferovića, koji je bio ratni načelnika CSB-a u Zenici, gdje su danas Srbi u tom gradu i u FBiH, te da bi Džaferović trebalo da pogleda i ko su bile prve žrtve u Prijedoru, gdje su muslimani postavljali zasjede, koliko ih je u Kozarcu bilo naoružanih i koliko je bila spremna elitna jedinica “zelenih beretki”.
Predsjednica Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Živković Rajilićporučila je Džaferoviću da bi mu najbolje bilo da ćuti, a ne da priča o navodnim srpskim zločinima, posebno kada zna da je bio na listi zločinaca koji su tokom rata činili zločine nad Srbima.
– Sramna je i licemjerna njegova izjava o navodnim srpskim zločinima – rekla je Rajilićeva.
Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Veljko Lazićrekao je da Džaferović obmanjuje javnost i nastoji da prikrije stvarne razmjere zločina nad Srbima u Srebrenici, Kravici i Podrinju, te u 13 zapadnokrajiških opština.
Srbima u Federaciji BiH onemogućeno je i da obilježe mjesta stradanja tokom proteklog rata, a na teritoriji današnje FBiH ima samo 10 odsto predratnog srpskog stanovništva, izjavio je Srni predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović.
– Kamo sreće da Srbi u FBiH mogu da obilježe mjesta stradanja kao što to čine Bošnjaci u Prijedoru. Bošnjaci u Prijedoru imaju dan bijelih traka, a nama u Bihaću ne daju ni da obilježimo mjesta gdje su pobili Srbe. U FBiH se mi Srbi ne smijemo ni okupiti – rekao je Radanović povodom današnje izjave predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića date u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu, kod Prijedora.
Radanović je ukazao da Srbi ne smiju ući u Dobrovoljačku ulicu nego se cvijeće položi na više od 300 metara od mjesta stradanja.
