Propao je još jedan pokušaj dogovora o budžetu najvećeg grada u Republici Srpskoj. Gradonačelnik Banjaluke konačno je pristao na razgovor, ali skupštinskoj većini ne popušta.
Na predložene amandmane teške svega oko četiri odsto budžeta ne pristaje. Mukotrpni razgovori nastavljaju se u ponedljak na pauzama tokom redovne sjednice. Ako ni tada ne bude dogovora, postoji i plan B.
“Ono što je važno je da pokušamo naći rješenje za ove stvari. A rješenje je, ono što je danas bio prijedlog nekih od ljudi i izmeđuostalog i moje je da, ukoliko ne nađemo nekakav koncenzus oko samog budžeta da odluka koju bi usvojili o privremenom finansiranju bi na neki način ove razgovore samo prolongirala do jednog momenta kad budžet mora biti usvojen. A to je prva polovina ove godine. I to je smao jedna mogućnost”, kaže Mladen Ilić, predsjednik Skupštine grada Banjaluka.
Nekoliko sati iza zatvorenih vrata predstavnici svih političkih partija u Skupštini grada nisu uspjeli da se nađu na pola puta. Draško Staniuvković na razgovore je pristao, unaprijed znajući da drugu opciju za budžet neće ponuditi.
“Evo slušali smo sve i sad vi mene pitate šta je sad zaključak. Zaključak je da mi predložimo novi budžet. Koji novi budžet? Kaže nemojte dati četiri miliona dajte bar tri”, kaže gradonačelnik Draško Stanivuković.
Iz SNSD-a uvjeravaju da grad može da nastavi sa isplatom plata, i da ništa neće stati ako gradonačelnik to želi. Smiruju strasti uz poruke da ništa nije onako kako se predstavlja.
“Mi imamo i uvjerenje ministarstva da se te neke finansijske transe mogle nastaviti ispunjavati. I imamo situaciju nešto što je svakako najvidljivije pa je zbog toga izazvlao toliko pažnje to je situacija oko kumalnih službi. Sve ono smeće, đubre iz ovih većih kontejnera se nastavlja odvoziti. To ste mogli da vidite jutros i ispred vaših kuća zgrada ili gdje god da živite”, kaže Ilić.
Skupštinska većina poručuje da želi da učestvuje u kreiranju budžeta a ne da im se ostavi na sve ili ništa. Najviše prašine podigao je amandman kojim se traži pomoć za zdravstvene radnike koji su dali najveci doprinos za vrijeme pandemije. Sporan je i onaj kojim se traži jednokratna pomoć za porodijelje u iznosu od 500 maraka.
