Članice Udruženja žena „Vreteno“ iz Koprivne kod Oštre Luke izrađuju ručne radove, proizvode zdravu hranu i šire značaj i pozitvnu sliku o ulozi savremene žene na selu.

Ovo udruženje ima oko 30 aktivnih članica. Jedna od njih je i Danijela Predojević (42), koja učestvuje u folklornoj sekciji „Vretena“, veze, plete, ali najviše voli da proizvodi domaću hranu. Predojevićeva za Srpskainfo priča da povrće uzgaja u plastenicima na površini oko 300 metara kvadratnih.

– Najviše proizvodim papriku i paradajz, koje nosim na razne manifestacije na kojima učestvuje naše udruženje. Proizvodim i domaći sir. Najponosnija sam na svoj ajvar, jer ko god ga kupi ponovo dolazi po još. Planiram da ga brendiram – priča ona.

FOTO: USTUPLJEN FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJEN FOTOGRAFIJA

Predojevićeva, koja je majka dva sina, ističe da u proizvodnji ne koristi ni kap hemijskih proizvoda za zaštitu, te da je zato sigurna da nudi zdravu hranu.

– Velika je prednost kada u današnje vrijeme možete proizvesti zdravu hranu. U svojim plastenicima uživam. To je sve mojih ruku djelo, od samog rasada do ploda, i ponosna sam kada svoj proizvod mogu ponuditi majkama koje ne mogu proizvesti domaće proizvode za svoju djecu – kaže ona.

FOTO: BOJANA MAJSTOROVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: BOJANA MAJSTOROVIĆ/RAS SRBIJA

Članice „Vretena“ predstavile su se i na etno izložni „Zlatne ruke Potkozarja“ u Prijedoru. Predojevićeva priča da su ljetnje manifestacije na otvorenom idealna prilika za domaće proizvođače da ponude svoje proizvode, ali i za kupce koji žele da kupe domaće. Navodi da sezonski radi u jednoj fabrici, pa je zarada od poljoprivrede dobrodošla.

– Prodati se može, cijene nisu realne na tržištu i bilo bi dobro da ima više manifestacija za domaće proizvođače. Samo od poljoprivrede je jako teško živjeti, ali danas je 21. vijek i veliki broj žena sa sela voze, informisane su i glupo je reći da neko nešto ne može zato što živi na selu. Imate internet, vozačku, volju, i možete uspjeti – ističe ona.

FOTO: BOJANA MAJSTOROVIĆ/RAS SRBIJA

Dodaje da zajedno sa ostalim ženama iz „Vretena“ posjećuje razne seminare na kojima se obučavaju i za pisanje projekata.

– Želimo svojim primjerom da osnažimo žene na selu. Žena ne selu nije paćenica, ona treba da uzme život u svoje ruke i bori se za sebe i svoju porodicu i stvari okrene u svoju korist. Nema kukanja – zaključuje uz osmjeh ova mlada žena.

Članica „Vretena“ je i Milka Došenović, koja plete, veze i ukrašava predmete dekupaž tehnikom.

FOTO: BOJANA MAJSTOROVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: BOJANA MAJSTOROVIĆ/RAS SRBIJA

– Naučila sam da vezem prije nego da pišem. Godinama se to usavršilo pa vezem nošnje za djecu iz udruženja i kada neko nešto naruči. Uz rad s papirom se opuštam, a ponešto prodam preko interneta. Ova korona nas je usporila i nismo se puno družili, ali mnogo nam znači druženje u udruženju – kaže Došenovićeva.

Predsjednica Udruženje žena „Vreteno“ Gordana Trkulja priča da je ono osnovano 2004. u saradnji s nevladinim organizacijama, a nakon povratka u ovo mjesto, koje je u blizini granice s Federacijom BiH.

FOTO: BOJANA MAJSTOROVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: BOJANA MAJSTOROVIĆ/RAS SRBIJA

– Članice imaju od šest do 60 godina. Imamo u društvenom domu prostoriju, a i na stadionu veći prostor koji je u izgradnji. Bavimo se rukotvorinama, pletemo, vezemo, pravimo nošnje, vezemo peškire i usput proizvodimo i domaću hranu. Posjedujemo mašinu za cijeđenje soka koju smo prije dvije godine obezbijedile uz pomoć Poljoprivrednog klastera i opštine. Prošle godine smo baš imale posla na cijeđenju soka, a šest članica je sebi zaradilo platu – kaže Trkulja.

Dodaje da će ove godine sokove praviti od jabuka, aronije, kupina i malina, koje su rodile u njihovom kraju.

PONOSNE NA KOPRIVNU

Članice Udruženja žena „Vreteno“ iz Oštre Luke projektima konkurišu na razne pozive. Predsjednica Gordana Trkulja kaže da im je odobren projekat od Američke ambasade kroz koji će dobiti dvije šivaće mašine i jednu natricu za tkanje. Ističe da su veoma ponosne na svoje mjesto Koprivnu.

– Koprivna je lijepo mjesto. To je i Slavonija i Srem i Vojvodina. Naša opština Oštra Luka je malena, ali sve imamo u njoj. Na pola puta smo između Prijedora i Sanskog Mosta tako da nam ni ova mjesta nisu daleko. Udruženje nam mnogo znači, jer smo u ruralnom području, većina žena je nezaposlena, a rijetko koja radi na određeno. Tu se družimo i napunimo baterije. Ljeto provodimo uz rijeku Sanu. Tu je plodno zemljište i voljele bismo da uz Sanu zasijemo parcelu s domaćim proizvodima – kaže ona.

Izvor: Srpskainfo