Grad Prijedor u saradnji sa Poreskom upravom Republike Srpske i uz angažman konsultantske kuće realizuje projekat kojim se nastoji povećati priliv po osnovu poreza na nepokretnosti koji je u cijelosti prihod lokalnih zajednica, izjavila je načelnik Odjeljenja za finansije grada Prijedora Maja Kunić.
Ona je navela da se projekat sastoji od tri faze, od kojih je prva okončana, da je urodilo plodom i slanje obavještenja poreskim dužnicima na 9.000 adresa polovinom decembra prošle godine, te da su u ovoj oblasti evidentna tri problema.
– Imamo prijavljene nekretnine na koje se porez ne plaća, imamo nepotpuno ili netačno prijavljene nekretnine i imamo potpuno neprijavljene, što je problem i u drugim lokalnim zajednicama – rekla je Kunićeva.
Ona je podsjetila na to da je poreska stopa za oporezivanje nepokretnosti usvojena kao i svake godine, ali da odluka o visini vrijednosti nepokretnosti po zonama nije usvajana od 2016. godine, iako je obaveza da je Skupština grada donosi za svaku godinu, što je za 2022. učinjeno na posljednjem zasjedanju, u februaru.
– Bez obzira na to što je vrijednost nepokretnosti na teritoriji grada Prijedora povećana, ovaj posao je proces koji zahtjeva vremena i iziskuje troškove. Mi nismo išli u novu procjenu nepokretnosti, već smo predložili da se usvoje vrijednosti iz 2016. godine kada je u pitanju 2022. godina, a onda bismo u trećem kvartalu išli u taj proces, formirali tim i obezbijedili da se procijeni nova vrijednost nepokretnosti – istakla je ona.
Predsjednik Skupštine grada Prijedora Mirsad Duratović rekao je da se nepokretnosti u Prijedoru oporezuju po visini vrijednosti utvrđenoj 2016. godine, a da su od tada do danas nepokretnosti poskupjele za oko 30 odsto.
On je istakao da je, osim usklađivanja vrijednosti nepokretnosti sa trenutnim uslovima na tržištu, potrebno obnoviti odluku o zonama na osnovu koje se i radi procjena vrijednosti nekretnine, budući da u Prijedoru je to posljednji put urađeno 2014. godine podjelom na šest gradskih i 10 vangradskih zona.
– U drugim gradovima, na primjer u Banjaluci i Doboju, imaju nulte zone – to je glavni gradski trge, pa imaju ekstra zone – to je glavna gradska ulica, pa tek onda prva, druga zona i dalje. A kod nas je prva zona i glavni gradski trg i dijelovi grada udaljeni od njega kilometar i više – naveo je Duratović.
On je naglasio da je, zbog neusklađenosti zona i vrijednosti nekretnina sa uslovima tržišta, grad Prijedor izgubio oko pet miliona KM prihoda od 2016. do danas.
– Ovdje se ne radi o povećanju poreske stope nego o pravednijoj raspodjeli gdje onaj u strogom centru grada treba da plaća više, a onaj ko živi u zabačenijim dijelovima manje – rekao je Duratović.
Odbornici Skupštine grada zatražili su da se ovaj posao završi prije planiranja budžeta za 2023. godinu kako bi se mogli što preciznije planirati prihodi po osnovu poreza na nepokretnosti.
