Stručnjak za bezbjednost Dževad Galijašević ocijenio da sve učestalije tvrdnje bošnjačkih političara da su spremni za sukob nisu bez utemeljenja jer Bošnjaci u legalnom i nelegalnom posjedu imaju nekoliko puta više naoružanja nego Srbi i Hrvati zajedno.
Galijašević je u izjavi rekao da to indirektno potvrđuje i posljednji izveštaj OEBS-a za BiH u kojem se upozorava da se BiH i dalje bori sa velikim brojem malog oružja i lakog naoružanja u ilegalnom posjedovanju, kao i velikim količinama viška i starog oružja, municije i eksploziva i minsko-eksplozivnih sredstava.
Godinama unazad, kaže, višestruko raste i broj registrovanog ličnog naoružanja u Federaciji BiH , posebno u kantonima gde su Bošnjaci većina.
– Bošnjaci u legalnom i nelegalnom posjedu imaju nekoliko puta više oružja u odnosu na Srbe i Hrvate zajedno i to su podaci SIPA i OBA koji su pod embargom upravo Bošnjaka jer oni rukovode ovim službama – tvrdi Galijašević.
Istovremeno, dodao je, Bošnjaci pod svojom kontrolom, još od 1995. imaju i šest fabrika namjenske industrije u kojoj se proizvodi sve, od automatskog oružja do haubica i municije svih kalibara, a druga dva entiteta nemaju nikakvu mogućnost kontrole ili uvida ni koliko se proizvodi, niti koliko se proda.
Galijašević je napomenuo da fabrike namjenske industrije u BiH rade u tri smjene, a da je prema zvaničnim podacima FBiH 2019. godine izvezla oružja u vrijednosti 150 miliona evra, za 30 miliona evra više nego godinu ranije.
– Riječ je o granatama i municiji kalibra od 5,56 do 155 milimetara gdje se kao naručioci navode Saudijska Arabija, Egipat i Turska, ali je ogromno pitanje ko je zapravo krajnji kupac i da li je riječ o pravim ciframa – navodi Galijašević.
Tu tvrdnju potkrepljuje slučajem iz 2002. godine koji nikada nije razjašnjen, navodeći kako je u istočnom, bošnjačkom dijelu Mostara, Sfor na tri lokacije pronašao čak 9.000 minobacačkih granata kalibra 120 milimetara.
– Vođen je sudski postupak, ali nikada se nije došlo do odgovora čije su to bile granate i šta se sa njima planiralo. Ta priča je gurnuta pod tepih i više nikada nije pokretana – objašnjava Galijašević.
On je podsjetio na podatke iz 2020. godine da ima oko 11.000 tona municije i eksploziva i više od 67.000 komada oružja različitog kalibra, od kojih su neki stariji od 40 godina, te da je smješteno u 15 skladišta širom zemlje.
Galijašević je rekao da je u izvještaju skrenuta pažnja da neadekavtno i nesigurno skladištenje municije i naoružanja predstavlja ozbiljan bezbjednosni rizik za BiH i širu regiju u smislu slučajne detonacije, krađe i širenja za upotrebu u kriminalne svrhe, uključujući terorizam.
On upozorava da niko ništa ne radi o pitanju obezbjeđenja skladišta, te podsjeća da je iz skladišta „Pazarić“ ukradeno 25 najsavremenijih, potpuno novih pištolja, a do danas nije otkriveno ni ko ih je ukrao, ni gdje su završili.
– Očigledno je nekome, a tu mislim na političare iz Sarajeva, cilj da ti vojni magacini budu slabo osigurani i predstavljaju najslabiju tačku sistema. Da li ikome može biti logično da je skladište u Pazariću u blizini migrantskog centra u Blažuju, a većina tih migranata su zapravo poraženi borci takozvane Islamske države i drugih organizacija koje nimalo slučajno nisu stigle do Bosne, već su za tu rutu imale vrhunsku logističku pomoć – zaključio je Galijašević.
